Registracija žiga (zaštitnog znaka) u BiH posljednjih godina dobiva na važnosti, kako zbog veće trgovinske povezanosti sa Europskom Unijom, tako i radi opće globalizacije i prisutnosti krađe intelektualnog vlasništva na svim poljima, a pogotovo u izravnom poslovanju.

Kako zaštiti svoj proizvod ili uslugu postaje svakodnevna briga, jer je Internet uz sve dobro, donio i nepresušan izvor ideja za kopiranje, gdje se nerijetko preuzimaju i cijeli koncepti poslovanja.

Pokušat ćemo u što kraćim crticama prikazati od čega polazi zaštita imena vašeg brenda, pogotovo ukoliko ste u žurbi za polaganje prava na znak kojeg koristite, odnosno da to uradite prije konkurentskih namjera. Iako se članak odnosi na Bosnu i Hercegovinu, kod zaštite žiga mehanizmi su više-manje unificirani i na raspolaganju u zemljama članicama WIPO-a (Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo).

Predmet zaštite poslovanja žigom mogu biti znakovi, koji se sastoje od riječi, uključujući osobna imena, crteža, slova, brojeva, slika, oblika proizvoda, pakiranja, rasporeda boja i slično, a osim toga moguće je zaštiti i druge elemente poslovnog identiteta poput slogana itd. Tako možemo reći da je kroz različite elemente na raspolaganju i potpuna zaštita vašeg brenda, o čemu smo dosta pisali ranije.

Registracija žiga u Bosni i Hercegovini – kratke crtice

U Bosni i Hercegovini zahtjevom za žig podnositelj može zahtijevati registraciju samo jednog znaka koji se želi štititi. Prijava se podnosi u pisanom obliku, u sjedištu Instituta u Mostaru ili u ispostavama u Sarajevu i Banja Luci, osobno ili putem opunomoćenika.

Moguća je i privremena dostava prijave putem faksa ili e-maila, ali je neophodna i fizička dostava prijave u roku od 8 dana, u protivnom će Institut brisati prijavu iz registra i smatrat će se da prijava nije niti podnesena.

Ono što svaka prijava treba sadržavati je ukratko sljedeće:

  1. zahtjev za priznanje žiga;
  2. znak koji se želi zaštiti;
  3. popis robe/usluga na koje se znak odnosi, sastavljen prema Ničanskoj klasifikaciji.

Što ako u isto vrijeme imamo više prijava žiga

Uvijek je dobro iskoristiti institut „prava prvenstva“, prema članku 19. Zakona o žiga BiH.

Naime, kroz ovaj mehanizam podnositelj prijave ima pravo prvenstva od datuma podnošenja prijave u odnosu na sve druge osobe koje su za isti ili sličan znak kojim se obilježava ista ili slična roba/usluga, kasnije podnijele prijavu.

Osim toga, podnositelj registracije žiga u Bosni i Hercegovini može zatražiti unijsko ili izložbeno pravo prvenstva, što mora naznačiti na obrascu zahtjeva i podnijeti dokaze o pravu prvenstva, a dobrim dijelom odnosi se na međunarodno registrirani ili izloženi žig.

Unijsko pravo prvenstva znači da se isto može zatražiti na osnovu ranije uredne prijave podnesene u nekoj od država članica Pariške konvencije za zaštitu industrijskoga vlasništva ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije (WTO). U navedenom slučaju prijava žiga mora biti podnesena u BiH u roku od šest mjeseci od datuma prvoga podnošenja zahtjeva međunarodnog žiga.

Podnositelj u prijavi mora navesti bitne podatke o prijavi na koju se poziva – država, datum i broj prijave, te najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva dostaviti kopiju prve prijave ovjerenu od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili države članice WTO-a, kao i prijevod prve prijave na jednom od službenih jezika u BiH, ovjeren od sudskog tumača. Podaci iz prve prijave moraju biti identični podacima prijave podnesene u BiH.

Izložbeno pravo prvenstva podnositelj traži ako je izlagao proizvode ili usluge obilježene određenim znakom na službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u BiH, u nekoj od država članica Pariške unije ili u državi članici WTO-a. U tom slučaju prijava mora biti podnesena u BiH u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe.

Odnos nacionalno registriranog žiga i međunarodno registriranog žiga

Međunarodnoj prijavi žiga uvijek prethodi nacionalna registracija žiga. Dakle, kada se radi o tome da vaše osnovno poslovanje proizlazi iz Bosne i Hercegovine, ukoliko želite ishoditi i međunarodni žig, prvo ćete morati pokrenuti prijavu žiga u BiH.

Što ako prestanete poslovati u Bosni i Hercegovini, a tu ste registrirali svoj prvi (nacionalni) žig?

U tom slučaju moguće je pretvoriti međunarodno registrirani žig u nacionalnu prijavu žiga, ali samo u nekoj od država u kojima ste prethodno registrirali žig kroz međunarodnu prijavu. Npr. kod prijave žiga u Bosni i Hercegovini, pristupili ste i međunarodnoj prijavi žiga, te ste odabrali više zemalja zaštite znaka. Izostavili ste Francusku, i sada želite premjestiti svoj nacionalni žig na to područje, međutim, kao što i pretpostavljate s obzirom na ranije navedeno, to ne bi bilo izvedivo.

ZA KRAJ: Ukoliko ste u vremenskom tjesnacu sa prijavom žiga, postoje određeni mehanizmi koji su na raspolaganju kako bi se to anuliralo, ali uvijek upozoravamo da je potrebno položiti prava na svoj brend prije većih tržišnih aktivnosti, jer često zna biti kasno i financijski nenadoknadivo. Neka pitanje kako zaštiti svoj proizvod ili uslugu bude postavljano još danas u vašim poslovnim aktivnostima.

The content of this article is intended to provide a general guide to the subject matter. Specialist advice should be sought about your specific circumstances.